Nekadašnja turistička atrakcija smještena na obali jezera Modrac, poznata po izvorištima mineralnih voda, suživotu i zajedništvu, MZ Kiseljak se danas suočava sa ekološkim problemima, velikom stopom nezaposlenosti i siromaštva. Samo mali dio stanovništva je angažovan u formalnom radnom odnosu izvan zajednice. Posebno u lošem položaju su Romi. Podaci iz socijalne karte romskog naselja Kiseljak rađenog 2017. godine pokazuju da je u Romskom naselju od 232 radno sposobne osobe, samo njih 10 (ili 4,4%) ima status zaposlenog lica. Romska populacija preživljava snalazeći se kroz djelatnosti sa velikim rizikom po zdravlje, sigurnost i okoliš. Oko 33% porodica preživljava od sakupljanja sekundarnih sirovina. U Kiseljak se dovoze znatne količine raznog otpada iz kojeg tokom primarne selekcije tj. odvajanja metalnih sekundarnih sirovina nastaju ogromne količine plastike i neupotrebljivog krutog otpada koji završava na divljim deponijama u obližnjim šumama. Prilikom reciklaže starih automobila, ne vodi se računa o akumulatorskim kiselinama i prerađenom motornom ulju koje se prosipa i cijedi kroz tlo, te dospijeva u jezero Modrac. Prerađeno motorno ulje je kancerogeno, a 1 litar takvog ulja može da zagadi 1 milion litara vode, dok akumulatorske kiseline sadrže sumpor i olovo te loše utiču na ph vrijednost zemljišta. Zagađenje vazduha nastaje prilikom svakodnevnog paljenja automobilskih guma kako bi sakupljači iz tih guma izvukli metalne žice.
Zajednica Kiseljak je ekološki zapuštena. Gradske službe su spore u preduzimanju mjera za unapređenje okoliša i podsticanja ekološki održivog razvoja. Građani MZ Kiseljak nisu dovoljno osvješteni o očuvanju okoliša, iako su pokrenuli određene inicijative kod vlasti za rješavanje dugoročnih problema. Ne poznaju načine za odgovorno upravljane otpadom, odlaganje sekundarnih sirovina i lične odgovornosti za očuvanje okoliša (obale jezera i prirode, dvorišta, ulica itd
Ekološka održivost je moguća kroz povećanje svijesti svih mještana o svakodnevnim navikama u duhu održivog razvoja, ali i stvaranjem pretpostavki za iskorištavanje prirodnih potencijala zajednice u ekonomske svrhe u duhu održivosti (kroz korištenje prirodnih resursa za razvoj turizma, što podrazumijeva njegovo očuvanje, uključivanje institucija u prevenciju stvaranja deponija i sl). Zbog zagađenja jezera, Kiseljak je zaboravljen od svih; zanemarena je obala jezera, putevi i javna infrastruktura. Ipak, mještani se ne predaju i žele Kiseljaku vratiti stari sjaj.