Jedan od većih problema u Bosni i Hercegovini predstavlja proizvodnja velike količine otpada koja iznosi 354 kg po glavi stanovnika (godišnje). Samo na području Federacije Bosne i Hercegovine egzistira više od 1400 divljih deponija na kojima je deponovano oko 5,5 miliona kubnih metara otpada koji uključuje i otpad životnog porijekla (90% ovakvih lokaliteta je i dalje aktivno).
Samo 60% teritorije Bosne i Hercegovine regulisano je komunalnim odvozom otpada, što za posljedicu ima stvaranje velikih divljih deponija. Zbog toga divlje deponije se spaljuju i u vazduh i atmosferu se ispušta CO2 i ostale štetne materije.
Zagađenje ne poznaje granice i rezultira velikom stopom smrtnosti i bolesti, kao što je oboljenje dišnih puteva, nervna oboljenja, rak kao i oštećenje embria. Jedan od prioriteta je definisanje regionalnih deponija na kojima se vrši sortiranje i reciklaža dovezenog otpada. Neka od mogućih rješenja je i edukcija ljudi i podizanje svijesti o benefitima selektovanja otpada. Treba da se unaprijedi komunalna infrastruktura na način da se nabave dodatni kamioni koji će vršiti odvoz selektovanog otpada kako bi sama reciklaža imala smisla.
Primjer dobre prakse možemo naći u mnogim nazvijenim zemljama, kao što je Švedska. Švedska svoj otpad koristi kao energent za proizvodnju energije i na taj način doprinosi cirkularnoj ekonomiji.